Nacrt zakona za reorganizaciju službi za transfuziju na snagu može da stupi na snagu juna sledeće godine.
Prema trenutnom stanju stvari, možda će biti ukinuto odeljenje za transfuziju u Subotici, koje je inače jedan od najuspešnijih i najrazvijenijih centara. Javna bolnica Subotice je predala molbu nadležnom ministarstvu, u kojoj traži dozvolu za rad ove službe. Rukovodilac odeljenja za transfuziju u subotičkoj javnoj bolnici Dr Anastazija Mrđa je za „Mađar so“ izjavila da za sada ne znaju kakva je sudbina njihove molbe, da li će se odlučiti u njihovu korist, kao i što ne znaju ni kako će eventualno ukidanje uticati na volju za davanjem krvi i da li će, kao posledica, nastati nedostatak krvi u zemlji.
- Javna rasprava, gde je bilo reči o predlogu zakona o reorganizaciji službi transfuzije, se završila u februaru. Konačne informacije nemamo ni mi, a preliminarne vesti govore o tome da će novi zakon stupiti na snagu u junu 2017. godine.
Prema sadašnjem stanju stvari polje transfuziologije bi se delilo na dve jedinice: na banke krvi i na ustanove za transfuziju sa dozvolom, odnosno centre za transfuziju, koji bi sakupljali i testirale krv, a zatim je slali u banke krvi. Biozdravstvena direkcija, u okviru ministarstva zdravlja, je predstavila predlog prema kojem bi ovi centri transfuzije sa dozvolom bili postojeće ustanove u Novom Sadu i Nišu, Beogradski institut i Kragujevački centar. Za sada, službe za transfuziju Subotičke Javne bolnice nema u tom krugu – objašnjava Dr Anastazija Mrđa.
Nakon javne rasprave, rukovodstvo Javne bolnice se obratilo ministarstvu zvaničnim pismom uz koje su priložili i molbu da i služba transfuzije subotičke bolnice dobije dozvolu da postane centar za transfuziju, ali se za sada ne zna da li je doneta ikakva odluka.
Odeljenje za transfuziju u Subotici je osnovano 1953. godine i od tada odgovara svim uslovima. Dovoljnu količinu krvi osigurava ne samo za subotičke pacijente već prema potrebi pomaže i snabdevanje drugih centara.
- Sve do danas možemo da računamo samo na dobrovoljne davaoce krvi; za krv ne možemo plaćati. Količina date krvi je konstantno rasla, dok je 1972. dostigla 17 hiljada jedinica. Ta se količina skupila zahvaljujući velikim firmama koje su osigurale mesta za davanje krvi. Proteklih pet godina broj davaoca krvi je smanjen na između 9 i 10 hiljada, pre pet godina smo imali 8.860 davaoca, a prošle godine 7.306 dobrovoljnih davaoca krvi. Razlog smanjenja je odlazak mladih u inostranstvo, starenje sela i nestanak velikih firmi, pošto nas privatnici u većini slučajeva ni ne puštaju u svoje prostorije. Mislimo da smo u pogledu dobrovoljnog davanja krvi, zahvaljujući savremenim tehnikama, među prvima u državi, odmah iza Beograda, Novog Sada i Niša. Prilikom predaje molbe naglasili smo nacionalni sastav ove regije, pošto su 40,8 posto građana Subotice, 57 posto građana Bačke Topole, 85 posto građana Kanjiže i 79 posto građana Sente mađarske nacionalnosti. Pored toga smo naglasili i blizinu auto-puta i važnost pograničnog područja – rekla je Dr Anastazija Mrđa.
Dobrovoljno davanje krvi će se koncentrisati na jedno jedino mesto u Vojvodini, ukoliko se reorganizacija izvrši prema predlogu, pošto predlog predviđa da u pokrajini samo novosadska stanica za transfuziju dobije dozvolu, a ona će krv sakupljati širom Vojvodine. Južno od Beograda se predviđaju dva ovakva centra, gde je davanje krvi već sada ciljano i gde se davanje krvi vrši za pomoć određenim porodicama, odnosno pojedinim pacijentima, što znači da će donacija svakako biti manje.
- Za sada nije jasno gde će moći davati krv dobrovoljci koji su se javili našoj službi prošle godine, a bilo ih je oko pet hiljada. Da li će nakon reorganizacije biti dovoljno krvi, to će pokazati samo praksa – kaže doktorica.
