Predsednica Udruženja za zaštitu životinja „BAK“, Svetlana Đorđin, je za prošli četvrtak sazvala konferenciju za štampu. Jedina tačka dnevnog reda susreta sa novinarima je bio proces sakupljanja psa i mačaka lutalica na teritoriji opštine i odvoženje istih iz opštine.
Kao što se čulo, sakupljanje životinja lutalica je do sada vršila privatna firma „Avenija MB“ koja je sakupljene pse i mačke odvozila do Novog Sela, udaljenog 250 kilometara od Srbobrana. Ova firma, inače, nije registrovana za ovu delatnost u privrednom registru, već za istrebljivanje glodara i drugih štetočina i dezinfekciju nekretnina. Prema nepotvrđenim informacijama, preduzeće je prisutno u 23 opštine.
- Prema zakonu, zabranjeno je životinje lutalice odvoziti u regionalne azile. Svaka opština je obavezna da osigura azil na svojoj teritoriji. Sadašnje rešenje je dakle privremeno, kao i rešenje da se sakupljene životinje odvoze u azil u susednoj opštini. Životinje sakupljene u Srbobranu, Malom Iđošu, Temerinu i Karlovcima su do sada odvozili u azil u Vrbasu. Druga važna stvar je da se za prevoz životinja trebaju osigurati odgovarajući uslovi, što znači, vozilo za prevoz po zakonskim propisima. Zakon o veterini nalaže da se ni jedna životinja ne sme iz jedne opštine u drugu prevoziti, ukoliko prethodno noje pregledana. Potreban je dakle i poseban veterinarski pregled – objasnila je predsednica udruženja. Ukazala je i na činjenicu da se prilikom sakupljanja pasa lutalica, pre nekoliko dana, ni jedno od ovih pravila nije ispoštovalo. Životinje nisu sakupljali ljudi koju su za to obučeni, pošto su radnici pomenute firme bili zaduženi za čišćenje i dezinfekciju nekretnina.
- Uopšte nije jasno po kojim kriterijima je J.P. „Graditelj“ angažovao pomenutu firmu, a mi čekamo odgovor na ovo pitanje – rekla je Svetlana Đorđin. Dodala je da udruženje „BAK“, koje postoji od 2008. godine, konstantno ukazuje kako se mogu rešiti problemi koje izazivaju psi lutalice i šta sve treba pripremiti za izgradnju azila za životinje.
- Na osnovu regulative Evropske Unije ni jedan azil ne sme da primi više od 150 životinja. To je kapacitet koji se konstantno mora nadgledati. Istovremeno smo se informisali da bi se suma, koja se plaća za ishranu i smeštaj životinja lutalica susednoj opštini i suma koja je isplaćena na osnovu odštete zbog ujeda pasa, trebala biti potrošena na takozvane transpondere za životinje, kao i za vakcinaciju i sterilizaciju. Te bi mere naime dovele do smanjenja broja životinja lutalica, a što je još važnije, svaka životinja lutalica bi ponovo imala gazdu. Dosadašnja praksa je dokazala da je opština morala da plati odštetu ukoliko je pas, koji nije imao mikročip, nekoga napao i ujeo. Opština ova sredstva isplaćuje iz lokalnog budžeta, u koji se ulivaju porezi građana. Ako bi vlasnik životinje bio poznat, mnogo bi manje pasa bilo na ulicama – ukazala je predsednica udruženja, dodajući da su se dešavali slučajevi da su neki zloupotrebili situaciju, glumeći ujed psa u cilju naplaćivanja odštete, jer visina iste može dostići i između 100 i 120 hiljada dinara.
- Naše udruženje je više puta ukazalo da se problemi vezani za životinje lutalice mogu rešavati i sa mnogo manje para, i to trajno. Ista je situacija i sa izgradnjom azila. Postoje planovi, postoji i deo dokumentacije, samo nedostaje dobra volja, tačnije i davanje dozvole – rekla je na kraju Svetlana Đorđin.
