Ivan Cvejić: „U odnosu na dosadašnje stanje, u parlamentu će se od sada pojaviti mnogo više različitih mišljenja."
Republička izborna komisija je do juče popodne obradila 97,45 posto glasova vanrednih republičih izbora održanih u nedelju. Prema tim podacima u skupštini će biti predstavnici 12 izbornih lista. Koalicija oko Srpske napredne stranke je osvojila skoro 50 posto glasova, što znači 131 poslaničko mesto. Koalicija oko Socijalističke partije Srbije će verovatno imati 30 poslanika, Srpska radikalna stranka će verovatno imati 21 poslaničko mesto, koalicija oko Demokratske stranke će imati 16 poslanika, pokret „Dosta je bilo" takođe, Liberalno-demokratska partija - Liga socijaldemokrata Vojvodine - Socijaldemokratska stranka će imati 13 mandata, koalicija DSS-Dveri takođe 13 mandata, Savez vojvođanskih Mađara će imati 4 poslanika, Demokratska zajednica sandžačkih Bošnjaka i Stranka demokratske akcije po dva poslanika, a Zeleni i PDD po jednog poslanika. U prethodnom ciklusu šarenolikost parlamenta bila je mnogo manja, jer je na osnovu rezultata izbora 2014. godine u skupštinu ušlo 7 izbornih lista. O posledicama političke šarenolikosti i o situaciji nastaloj nakon izbora razgovarali smo sa glavnim i odgovornim urednikom agencije „Beta", Ivanom Cvejićom.
- Kako ocenjujete rezultate republičih izbora?
– Istraživanja javnog mnenja pred izbore nemaju baš najbolji rejting, ali je vreme dokazalo da su procene ovoga puta bile prilično tačne. Najveće iznenađenje je bilo koliko je mnogo stranaka, izbornih lista, bilo skoro do zadnjeg trenutka na pragu izbornog cenzusa. U nedelju, kasno uveče, još je bilo više varijacija u pogledu budućeg izgleda i saziva skupštine. Sad već znamo da će u odnosu na prethodni saziv biti mnogo više stranaka u parlamentu. Kao posledica toga možemo računati na drugačiji parlamentarni rad i na drugačiju atmosferu u skupštini u narednom ciklusu. Srpska napredna stranka je postigla skoro isti rezultat, kao pre dve godine, ali će imati manje mandata zbog više stranaka koje su prešle cenzus. Naredna parlamentarna većina je već sada poznata, a koliko će ta većina biti stabilna, to će zavisiti od dogovora koji će se sklopiti u narednom periodu.
- Kako ocenjujete društvenu atmosferu na osnovu izbornih rezultata?
– Budući sastav republičkog parlamenta će mnogo preciznije oslikavati srpsko društvo, osećanja i stavove ljudi, kao i prethodna skupština. Neosporno je da se značajni deo građana Srbije ne slaže sa pridruženjem Evropskoj Uniji. Ove ljude u prethodnim ciklusima nije predstavljao niko u skupštini, što nije dobro, jer ako se njihov stav ne pojavi u parlamentu, onda će se pojaviti na drugim mestima i drugim površinama.
- Kako može izgledati sledeći sastav vladajuće koalicije?
– Možda će za svakoga biti najinteresantnije kako će se naprednjaci odnositi prema socijalistima. Nakon vanrednih parlamentarnih izbora 2014. godine, naprednjacima, gledano isključivo iz perspektive matematike, nisu bili potrebni socijalisti. To je tako i danas. Ovoga puta, međutim, ima mnogo više argumenata koji govore o potrebi saradnje sa socijalistima, nego pre dve godine, jer se smanjio broj mandata sa kojima naprednjaci raspolažu, zbog toga što je u parlament ušlo mnogo više političkih formacija nego ranije, a to znači da će naprednjaci morati naći više partnera za saradnju, u cilju formiranja stabilne političke većine. Tokom kampanje bilo je više varki između SNS-a i SPS-a, ali to prilikom pregovora o koaliciji ne znači ništa. SNS i SPS su već četiri godine partneri, dobro poznaju jedni druge i uspeli su da izgrade pragmatske odnose.
- Kakav uticaj ima, na jednu državu, na društvo i na političko uređenje jedne države, tolika snagu kao što je ima SNS?
– Ovakva snaga i podrška može stranku da navede na misao da za nju ne postoje granice, da može učiniti bilo šta, bilo kakav korak, jer ne postoji dovoljno snažna protivteža koja bi je povukla nazad ili koja bi joj mogla ukazati na loše odluke. Vratimo se suštini pitanja, a to je da je ovoga puta mnogo više političkih grupacija ušlo u parlament nego tokom ranijeg sastava. Mogućnost su dobili i igrači koji do sada nisu bili na terenu, a i u skupštini će se pojaviti nova lica. Ovo će dovesti do sukoba ideja, a u parlamentu će se pojaviti mnogo više uglova za gledanje, mnogo više mišljenja nego do sada. Nakon četiri godine, u parlament su ponovo ušle stranke koje se odlučno protive evrointegracijama Srbije. Mislim da se nekolicina tih snaga slobodno može nazvati ekstremno desnom. Parlamentarno prisustvo ovih snaga može dovesti do toga da vladajuća koalicija i u svom ponašanju i u svojim odlukama pokuša da ukaže, na najoštriji mogući način, na razlike koje postoje između nje i ovih desničarskih grupacija.
- Na šta možemo računati u pogledu radikala i koalicije DSS-Dveri?
– Na ono što su već najavili. Ne vidim skoro nikakve šanse da se sa njima započnu koalicioni pregovori, jer po mnogo važnih tema imaju oštro suprotstavljene stavove sa ostalim strankama. Sigurno će u mnogo slučajeva pokušati argumentovati zbog čega bi Srbija morala odustati od priključivanja Evropskoj Uniji ili zbog čega bi morala da se približi Rusiji. Predstavljaće odlučan, ovdašnjoj državnoj politici, oštro suprotstavljen stav i u pogledu Kosova i dijaloga između Beograda i Prištine.
- Kakve teme mogu biti u centru pažnje buduće vladajuće većine?
– Nakon saopštavanja rezultata, u nedelju uveče, Aleksandar Vučić se fokusirao na tri stvari u svom govoru: na nastavak evrointegracija i na ubrzanje istih, na jačanje regionalne saradnje i na rešavanje regionalnih problema i na nastavak ekonomskih reformi.
- Glasanje su u celoj zemlji karakterisale brojne nepravilnosti, na građane je na više mesta vršen pritisak za koga da daju glas. Kako su ta dešavanja uticala na ishod izbora?
– Teško to mogu proceniti, ali verujem onima koji se dugo vremena bave ovakvim pitanjima i koji su sada rekli da ovi incidenti nisu u značajnoj meri uticali na ishod izbora. Istrage u vezi incidenata su u toku, ovih dana će se ispostaviti gde treba da se ponovi glasanje.
