2024. június 28., péntek

Sudija, javni tužilac, javni beležnik, novinar

Prof. dr Atila Dudaš: Mogući pravci u karijeri pravnika su najraznovrsniji

Prijava na konkurs programa stipendiranja pravnika u Vojvodini za 2024-2025. godinu završava se krajem nedelje, odnosno 28. juna. Proteklih dana stručnjaci pravnih nauka pokušali su da skrenu pažnju na ovaj konkurs mladima koji žele da studiraju pravo. Podsticani su da se registruju, jer mogu da dobiju značajnu podršku tokom studija. „Gotovo da je već postalo opšte mesto reći da su našoj zajednici veoma potrebni dobro obrazovani pravnici koji dobro govore oba jezika”, rekao je prof. dr Atila Dudaš, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.

– Studenti prava, zajedno sa studentima drugih fakulteta, od početka imaju pravo na studenstsku stipendiju Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine. Od pre četiri godine to je, međutim, praćeno i podrškom Ministarstva pravde Mađarske kroz program stipendiranja pravnika vojvođanskih Mađara, u iznosu od 100.000 forinti mesečno, odnosno milion forinti (u dinarskoj protivvrednosti) godišnje. Među stipendijama za vojvođanske Mađare nema ni slične podrške za ovo. Prijava za pravnu stipendiju za akademsku 2024/25. godinu još nije zatvorena. Pozivam sve naše svršene đake koji konkurišu za upis da se prijave bez ustručavanja, dao je podstrek profesor univerziteta, a zatim dodao: – Takođe je ogroman iskorak što se od ove godine prijemni ispit za predmet istorija na Pravnom fakultetu u Novom Sadu može polagati i na mađarskom jeziku, istakao je prof. dr Atila Dudaš, koji veruje da ova promena može učiniti studije prava još privlačnijim za mlade.

– Kao rezultat dugog procesa, naša zajednica je uspela da postigne da se u javnom životu Srbije ustali ideja o proporcionalnom zapošljavanju. Društveni konsenzus praćen je opipljivim rezultatima: očekivanje da se nacionalne manjine zapošljavaju u državnim organima i kancelarijama u skladu sa svojom brojčanom proporcijom pojavljuje se u sve više zakona. Naša zajednica još nije u mogućnosti da u potpunosti iskoristi ovu priliku, jer jednostavno nemamo dovoljan broj mladih mađarskih pravnika iz Vojvodine sa kojima bismo mogli da popunimo ova radna mesta. Pravna stipendija za vojvođanske Mađara stoga nije slučajno nastala. Zadovoljstvo nam je što je i vlada Mađarske prepoznala značaj ove mogućnosti, ukazao je ovaj univerzitetski profesor zašto u Srbiji, odnosno Vojvodini, postoji potreba za pravnicima koji govore mađarski.

Ali ko su oni čije se interesovanje može okrenuti pravnim naukama, istakao je: pravo je posebno dobar izbor za naše diplomce koji osećaju afinitet prema društvenim naukama.

– Počevši od sebe, za pravo sam se zainteresovao još kao učenik treće godine gimnazije. Sve više su me zanimale misli kao što su: šta je država, kako treba da funkcioniše dobro uređena država, koji državni organi postoje i u kojim slučajevima, kojim se pravilima odlučuje o pitanjima koja utiču na svakodnevni život ljudi, prema kojima pravilima društvo rešava konflikte među ljudima, gotovo neizbežne sukobe koji mogu prerasti u pravne sporove itd. Moja poruka onim studentima koji ponekad imaju takve misli u glavi je da je pravna profesija pravi izbor za njih, istakao je on, a zatim dodao da diplomirani pravnik otvara najviše vrata mladim diplomcima.

– Otvoriće im se put ka čitavom nizu pravnih profesija. Oni mogu biti sudije, javni tužioci, advokati, mogu raditi u javnoj upravi, mogu biti korporativni advokati, novinari itd. Prema tome, po mom mišljenju, to je najočigledniji izbor za one koji sebe vide u oblasti društvenih nauka, ali još ne znaju šta tačno žele da rade. Mogući pravci u karijeri pravnika su najraznovrsniji, naveo je prof. dr Atila Dudaš.

Ali sami studenti prava najbolje znaju šta znači ova pravna stipendija.

Noel Geler

Noel Geler

Noel Geler iz Subotice, student prve godine prava na Univerzitetu u Novom Sadu, rekao je za naš list da je tokom studija u Gimnaziji „Svetozar Marković” u Subotici uvek pokazivao interesovanje za društvene nauke, posebno za sociologiju i istoriju. Pošto je želeo da odabere jednu raznovrsnu, profitabilnu i perspektivnu profesiju, vezanu za društvene nauke, smatrao je da je pravo najprikladniji izbor. – Posle fakulteta, želeo bih da nastavim karijeru kao advokat ili javni beležnik – podelio je sa nama svoje planove Noel Geler. On je naglasio: – Pravna stipendija je respektabilna suma, koja nam pomaže i finansijski tokom studiranja. Naravno da je vezan za uslove. Obavezni smo da steknemo diplomu u predviđenom trajanju studija. Ako se to ne desi, davalac podrške ima pravo da zahteva nazad do tog trenutka uplaćeni iznos. Pri tome nas podstiču da savesno i dosledno učimo. Pored stipendije, Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine, „JÖSZ” (Samoobrazovna organizacija studenata prava) i „VMJE” (Udruženje pravnika vojvođanskih Mađara) organizuju niz programa pomoću kojih možemo steći uvid u svet prava, saznali smo od ovog studenta prava prve godine.

Emeše Bognar

Emeše Bognar

Emeše Bognar iz Palića, studentkinja treće godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, takođe je definitivno znala da joj je mesto u pravnim naukama.

– Od malih nogu sam znala da bih jednog dana volela da se bavim profesijom u kojoj zaštita interesa igra istaknutu ulogu. Kasnije, kada sam stekla uvid u svet prava, znala sam da ovde zaista mogu da nađem svoje mesto, izjavila je za naš list. Kao studentkinja treće godine, već zna da želi da se usavršava u oblastima koje je zanimaju. A spektar mogućnosti je neiscrpan, ovo zanimanje je zaista veoma raznoliko, svako može da nađe posao koji mu najviše odgovara, naglasila je ona.

- Nastojim da upoznam što više poslova i iskusim ih u praksi, pa ću nakon završetka studija lakše doneti odluku kuda dalje, rekla je ona. Ona je istakla da je pravna stipendija ogromna pomoć mladima i njihovim roditeljima. Studenti se mogu osamostaliti i u potpunosti posvetiti svoje vreme i energiju svojim studijama. Otvara različita vrata daljem razvoju, čak i u vidu razvoja stranog jezika i drugih kompetencija, koje će im biti od izuzetnog značaja tokom dalje karijere.

Nyitókép: Prof. dr Atila Dudaš (privatna arhiva)