Premijer Aleksandar Vučić, predsednik Srpske napredne stranke, posetio je Severno Kosovo uprkos bombaškom napadu izvršenom juče u zoru, u Zubin Potoku. Vučić je, prilikom posete, hrabrio srpsko stanovništvo da učestvuje na parlamentarnim izborima 24. aprila. Prema informacijama srpskog premijera, ekplozivnu napravu na sportsku halu nisu bacili albanski, već srpski počinioci. Novinar Miroslav Lazanski, kandidat za republičkog poslanika, ocenjuje da se incident treba posmatrati delom kao teroristički akt, a delom kao pokušaj zastrašivanja.
Aleksandar Vučić je na mitingu održanom u Zubin Potoku počiniocima napada poručio da ga nisu preplašili i da će se on boriti i za njih i za njihove porodice, kao za svakog drugog Srbina sa Kosova. U Zubin Potoku svi znaju u čijoj kući je sastavljena eksplozivna naprava, kao i identitet onoga ko je ispalio rafal na sportsku halu, izjavio je premijer, dodajući da je ponosan što niko nije izgovorio ime idejnih tvoraca i počinilaca napada, jer ne želi da širi osećaj mržnje, već srpsku slogu.
- Počiniocima, našim Srbima, poručujem neka im Bog oprosti što su me na taj način pozdravili na Kosovu. Boriću se za njih isto kao i za druge Srbe, te da jednog dana mogu živeti sretnije u svojoj domovini nego što žive danas – rekao je Vučić.
Na sportsku halu, gde je premijer Vučić juče održao govor Srbima iz Zubin Potoka, juče je u ranu zoru bačena eksplozivna naprava, a zatim je ispaljen i rafal iz puškomitraljeza. U napadu je oštećeno jedno vozilo, i razbijeno je nekoliko prozora na hali. Nakon incidenta kosovska policija je podigla nivo bezbednosnih mera na najviši mogući nivo.
Prema informacijama štampe Kosova, policija je 21. marta oduzela 11 komada vatrenog oružja i veću količinu municije od nepoznatih osoba. Navodno, oružje i municiju su našli u vozilu srpskih registarskih oznaka. O jučerašnjem incidentu i o istrazi, kosovska policija još nije saopštila detalje.
VLASTI NISU NEMOĆNE
Prema mišljenju predstavnika srpske vlade, na dešavanja u Zubin Potoku treba gledati kao na teroristički čin. Iako su nadležnosti Srbije i srpskih vlasti ograničene na Kosovu, to ne znači da su nadležni iz Srbije nemoćni, izjavio je ministar unutrašnjih poslova, Nebojša Stefanović, koji nije želeo da precizira kako bi službe bezbednosti i srpska policija mogle pomoći kosovskim kolegama.
Pre nego što je posetio Zubin Potok, Aleksandar Vučić se susreo sa Srbima iz Leposavića, Kosovske Mitrovice i Zvečana. Posetio je i rudnik u Trepči, kao i pravoslavni manastir Banjska, a nakon toga je otvorio onkološko odeljenje u zdravstvenom centru u Kosovskoj Mitrovici, čiju je izgradnju finansirala srpska vlada. Projekat je koštao 12 miliona dinara. Na hirurškom odeljenju zdravstvenog centra Vučić je prisustvovao puštanju u rad novog skenera, čiju je nabavku, koja iznosi 45,7 miliona dinara, takođe platila srpska vlada. Srbija se nikada neće odreći kosovskih Srba, naglasio je Vučić u Kosovskoj Mitrovici.
NEMA RAZLOGA ZA STRAH
Napad u Zubin Potoku je delom teroristički čin, a delom pokušaj zastrašivanja, izjavio je za naš list novinar dnevnog lista Politika, Miroslav Lazanski, kandidat za republičkog poslanika Srpske napredne stranke. Kao što je Lazanski primetio, u ovom trenutku je još prilično teško dati potpunu analizu, naročito iz Beograda. Inače, prema njegovom mišljenju, moglo se računati na tako nešto, jer se na Kosovu ne gleda blagonaklono što premijer Vučić bodri srpski živalj na učešće na izborima. Pošto Priština nije uspela da spreči posetu premijera Vučića, pa su pokušali da ga zaplaše, rekao je Lazanski.
U vezi bezbedonosne situacije u regiji, u svetlu jučerašnjeg napada na Kosovu, i u svetlu zapadnoevropskih dešavanja, Lazanski želi da podvuče prvenstveno da je na Kosovu za bezbednost zadužen NATO. Na Kosovu je NATO najveći gospodar, tako da su za sve što se na Kosovu dešava, odgovorni upravo Priština i NATO.
- Što se tiče terorističke organizacije Islamske Države, aktivne u Zapadnoj Evropi, prema mojoj oceni, državama bivše Jugoslavije ne preti opasnost. U centru interesovanja Islamske Države ne stoje ove zemlje i zbog toga nije verovatno da će se ovde izvršiti teroristički napad. Ne bi bilo vredno truda, pošto jedan eventualni napad u nekoj od zemalja bivše Jugoslavije ne bi stigao na naslovnu stranu novina u Zapadnoj Evropi. Islamska Država cilja na moćnike zapadnog sveta, odnosno na centre moći. To naravno ne isključije mogućnost incidenata počinjenih od strane pojedinaca, pošto ludaka ima svugde. U regiji žive vehabije, ili nekadašnji džihadisti, koji su se borili na Bliskom Istoku, pa su se vratili kući. Ovi ljudi su prisutni prvenstveno u Bosni i Hercegovini, ali i na Kosovu. Ne smemo zaboraviti ni talas migranata, jer se među migrante bilo kada može uvući nekoliko terorista – objasnio je Lazanski.
U vezi pitanja, u kojoj meri je Balkan gnezdo ekstremističkih islamskih terorista, ljudi koji odavde mogu da krenu u napade u neku od zemalja Zapadne Evrope, novinar je rekao da su primarni problem u tom smislu Bosna i Hercegovina, jer se nakon ratova devedesetih godina tamo nastanio značajan broj mudžahedina, koji su u poslednje dve decenije aktivno i uspešno širili ekstremističke islamističke ideje.
- Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i zapadnih zemalja u Bosni i Hercegovini bi trebale pitati državno rukovodstvo Bosne i nadležne zbog čega tolerišu ovakve ljude koji zaista znače ozbiljnu pretnju za Evropu. Nadležni u Bosni kao da ne znaju šta da rade sa tim procesima ili sa tim ljudima koji imaju zasebna sela i koji žive u enklavama. U Srbiji je situacija potpuno drugačija, nadležne službe drže situaciju pod kontrolom i prate aktivnosti sumnjivih osoba – objasnio je Lazanski.
